Centar za mirovne studije (CMS) se od svog osnutka do danas kontinuirano mijenjao, odgovarajući na društvene probleme koje smo detektirali u društvu. Ljudi koji su na razne načine sudjelovali u njegovom radu, definirali smo njegove aktivnosti i razvoj. Ova lenta naš je pokušaj da njihov doprinos ostane zapisan, a rad organizacije predstavljen u jednostavnoj formi na jednom mjestu.;xNLx;;xNLx;Centar za mirovne studije izrastao je iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji (Volonterski projekt Pakrac, 1993.-1997.), gdje se 1996. godine prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije, a formalno je osnovan godinu kasnije. Organizacija smo civilnog društva koja štiti ljudska prava i teži društvenoj promjeni temeljenoj na vrijednostima demokracije, antifašizma, nenasilja, mirotvorstva, solidarnosti i jednakosti koristeći aktivizam, obrazovanje, istraživanje, zagovaranje i direktnu podršku. Radimo sa zajednicama, inicijativama, organizacijama, medijima, institucijama i pojedincima u Hrvatskoj i međunarodno. Naša vizija je solidarno, otvoreno i nenasilno društvo čije institucije omogućavaju mir, socijalnu sigurnost, političku i ekonomsku jednakost te slobodu svih ljudi, a članovi članovi društva aktivno sudjeluju u donošenju odluka, upravljanju javnim dobrima i razvoju svojih zajednica, vodeći računa o ravnoteži između vlastitog postojanja i okoliša.;xNLx;;xNLx;Prvi unosi u ovoj lenti preuzeti su iz knjige “Centar za mirovne studije - prvih petnaest”, a oni sežu do 2014. godine. Daljnji unosi temeljeni su na godišnjim izvještajima o radu Centra za mirovne studije i sjećanjima članova/ica organizacije.;xNLx;;xNLx;Opisi događaja u lenti pred vama ne predstavljaju sve što se ikad dogodilo u povijesti Centra za mirovne studije, već ono što smo odlučile izdvojiti ili čega smo se uspjele prisjetiti iz obimne povijesti rada naše organizacije. Ako je nešto izostavljeno, nije bilo namjerno i nemojte nam to uzeti za zlo. Lentu vidimo kao alat u nastajanju i razvoju i rado ćemo ju dopunjavati novim budućim aktivnostima, kao i onim iz prošlog vremena o kojima u ovom trenutku imamo malo materijala u digitalnom obliku. Zato ovu lentu uzmite i kao poziv na sudjelovanje te ukoliko imate informacije o određenim događanjima (posebno u ranim fazama rada Centra za mirovne studije) poput datuma događanja ili multimedije (fotografije, video zapisi i sl.), javite nam se da ih uključimo u ovaj prikaz rada i razvoja Centra za mirovne studije.;xNLx;;xNLx;Niz intervjua koje donosimo u lenti pripremili su i za lentu snimili sudionice Mirovnih studija 2022 u sklopu mentorske grupe “25 godina Centra za mirovne studije”: Donat Radas, Dora Matić, Lana Krajačić, Matea Burigo i Senna Šimek. Hvala!;xNLx;;xNLx;Također, hvala i svima koji su sudjelovali u dodavanju zapisa pred vama i kreiranju ove lente: Cvijeti Senta, Ivi Zenzerović Šloser, Lovorki Šošić, Lucija Mulalić i Sari Lalić.
‒ MIRamiDU je osmislio Goran Božičević.
- posjeta Judith Large (u studenom), autorice knjige The War Next Door: A Study Of Second-Track Intervention During The War In Ex-Yugoslavia (Hawthorn Press, 1997.)
- potpisan u studenom i njime je započela mirna reintegracija u Slavoniji.
- u Zlači (Banovići) U Bosni i Hercegovini održan je MIRamiDA trening 1996. godine.
- druga pakračka Miramida bila je u kući NVO Info Centra. Među voditeljima je i Howard Clarke (pok. 2013. godine), tajnik War Resisters International iz Londona. U lipnju je održana i četvrta MIRamiDA s preko 20 sudionica/ka i programom koji je uključivao ključne ljude iz samog Pakraca. Nakon nje smo se ohrabrili i počeli koristiti izraz Centar za mirovne studije umjesto naziva Info Centar Pakrac.
- prvo upravljačko tijelo Centra za mirovne studije čine: Martina Belić, Vesna Janković, Sophie Reynolds, Vesna Teršelič, Ognjen Tus i Vanja Nikolić. (Upravni odbor je formiran u 1999. godini).
- Ted Herman, osnivač mirovnih studija na Colgate Universityu (UK) i istraživač pri International Peace Research Association Foundation (IPRAF) dolazi u posjetu Zagrebu.
- sastanak na Rabu održan je 27. ‒ 29. rujna, a na njemu je donesena odluka o osnivanju Mirovnih studija.
- ZaMir ZG nastao je u okviru Antiratne Kampanje Hrvatske 1992. godine uz pomoć stranih volontera, pripadnika mirovnog pokreta i organizacija kao što su War Resisters International (WRI) i International Forum on Reconciliation (IFOR).
- prva MIRamiDA Plus! održana je u Poreču 1997. godine.
- Centar za mirovne studije osnovan je 1. ožujka 1997. godine u Zagrebu.
- prvu verziju Statuta organizacije radio je Dragoljub Gagi Orlović, uz malu pomoć Raše Marjanovića.
- prva godina Mirovnih studija pilotirana je u uredu Antiratne kampanje (ARK) u Gajevoj 55.
- trodnevna radionica s dvadesetak aktivista Alternativne mirovne inicijative iz BiH, preteče današnje sarajevske Mirovne Akademije.
- Mirovna knjižnica stvorena je od kutije knjiga donesene iz prostora Antiratne kampanje (ARK).
- Vesna Teršelič i Katarina Kruhonja (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava) dobitnice su nagrade Right Livelihood, “alternativne Nobelove nagrade za mir” za mirovne aktivnosti tijekom i poslije rata u Hrvatskoj, aktivnosti za koje je malo tko tada u Hrvatskoj imao sluha.
- prvi upravni odbor Centra za mirovne studije u sastavu: Ana Raffai (predsjednica), Dragoljub Orlović, Maja Uzelac, Duška Gelb, Branka Rajner, Rašo Marjanović, Gordan Bodog.
- ured Centra za mirovne studije je u Rockefellerovoj ulici 26.
- između 11. i 15. veljače održana je MIRamiDA u Derventi u Bosni i Hercegovini.
- prva Mlada MIRamiDA održana je u Crikvenici (hostel Stoimena).
- Centar za mirovne studije pomože Gong-u pri organiziranju prvih promatranja izbora.
- Triennale War Resisters International: Biramo mir zajedno / Choosing Peace Together. Pet plenarnih sesija: Choosing Peace Together / Biramo mir zajedno; Justice after War / Pravda poslije rata; The Death of Conflict Resolution / Smrt rješavanja sukoba; Men's and Women's Agendas / Agende muškaraca i žena; Civil Action for Peace / Građanska akcija za mir. Sedam tematskih grupa: Nonviolence and Social Empowerment / nenasilje i društveno osnaživanje; Reconstruction and Democratisation / Rekonstrukcija i demokratizacija; Identity and Conflict / Identitet i sukob; Peace Action and Modernisation of the Military / Mirovna akcija i modernizacija vojske; Women Crossing the Lines / Žene prelaze granice; Grassroots Movements and Peace Processes / Grassroots pokreti i mirovni procesi; Civil Disobedience and Environmental Action / Građanski neposluh i ekološka akcija.
- ured Centra za mirovne studije seli iz Rockfellerove u Medulićevu ulicu 17.
- od 2000. godine Centar za mirovne studije javno otvara pitanja povezana sa suočavanjem s prošlošću, gradeći na iskustvima Antiratne kampanje Hrvatske.
- uspostavljanje podrške između sindikata i udruga.
- krenuo je kolegij Etnički identiteti na Mirovnim studijima.
- Jasmina Papa vodila je istraživanje "Nacionalne manjine u izgradnji održivog mira" u okviru Mirovnih studija i izradila sa polaznicima prvu institucionalnu mapu.
- okrugli stolovi u organizaciji Centra za mirovne studije kroz 2001. godinu: Rat, istina, odgovornost; Prema komisiji za istinu i pomirenje; Uloga civilnih inicijativa u izgradnji mira i demokratizaciji Hrvatske.
- Dr. Betty Reardon, osnivačica i direktorica Centra za mirovnu edukaciju na njujorškom sveučilištu Columbia gostovala je u Hrvatskoj.
- skup u Zagrebu Moj glas za pravnu državu u veljači.
- između siječnja i listopada održane su četiri sesije, tri u Zagrebu i jedna u Grožnjanu.
- krajem travnja smo uz podršku različitih vjerskih zajednica organizirali nastup ovog sarajevskog multireligijskog zbora u Hrvatskom glazbenom zavodu.
- Rašo Marjanović iz Sarajeva, jedan od prvih članova Centra za mirovne studije, donirao je knjige u Mirovnu knjižnicu.
‒ angažirali smo se u potpisivanje izjave civilnih inicijativa, konferencije za tisak, kreativnu akciju “Obris moga dlana u svitku sućuti i mira” koja je održana na platou u Varšavskoj ulici, te sedam Koncerata za mir, na Cvjetnom trgu u Zagrebu.
- Centar za mirovne studije uključio se u rad Zagrebačkog odbora za posjet.
- treća Mlada MIRamiDA održana je u Mrkoplju (Škola mira) od 4. do 11. studenog 2001. godine.
- uz Komitet za ljudska prava Karlovac, Hrvatski helsinški odbor Karlovac te Savez antifašista Karlovačke županije (iz Centra za mirovne studije sudjeluju Mirjana Mikić Zeitoun i Vesna Teršelič).
- izvještaj "Aktivizam mladih u Hrvatskoj", izrađen je u sklopu projekta Centra za mirovne studije i CARE International, a donosi procjenu situacije mladih u Hrvatskoj.
- razgovor s Razaan Bailey "Živjeti u Južnoj Africi poslije aparthejda" održan je 12.12.2001.
- javna kampanja za promociju i uključivanje u izradu Nacionalnog programa djelovanja za mlade za period 2003. ‒ 2008. godine.
- Viktor Ivančić gostuje na kolegiju "Etnički identiteti" na Mirovnim studijima.
- Centar za mirovne studije sudjeluje u organizaciji, kao i u organizaciji seminara Queer mir.
- izrađen je prvi izvještaj nevladinih organizacija za Komisiju o eliminaciji rasne diskriminacije (Commission on Elimination of Racial Discrimination ‒ CERD).
- izlazi MIRamiDA podsjetnik, prilog dokumentaciji projekta Doprinos komunikaciji u podijeljenim zajednicama – regionalni mirovni odaziv za južnu Srbiju i Makedoniju. Projekt je nastao kao odgovor na potrebe nakon oružanih sukoba u tim područjima.
- Centar za mirovne studije je zajedno s 27 udruga mladih i za mlade osnovao MMH - Mrežu mladih Hrvatske.
- osmišljena na Regionalnoj školi ljudskih prava u suradnji Helsinških odbora iz zemalja bivše Jugoslavije.
- posljednja MIRamiDA plus! održana je u Fužinama 2003. godine.
– prosvjed protiv američke okupacije Iraka održan na Trgu bana Jelačića (na -14°C) uz 45-minutno prosvjedno stajanje ispred Američke ambasade na Zrinjevcu.
- Centar za mirovne studije objavio je prvu knjigu u vlastitoj nakladi: Peace Pilgrim ‒ Hodočasnica mira: život i djelo vlastitim riječima.
- provodimo projekt "Afirmacija etničkih identiteta kroz afirmaciju manjinskih prava".
We'd love to hear from you. Please send questions or feedback to the below email addresses.
Before contacting us, you may wish to visit our FAQs page which has lots of useful info on Tiki-Toki.
We can be contacted by email at: hello@tiki-toki.com.
You can also follow us on twitter at twitter.com/tiki_toki.
If you are having any problems with Tiki-Toki, please contact us as at: help@tiki-toki.com
Close