Dolazak Hrvata i stvaranje države
Lenta vremena prikazuje povijesni pregled razvoja hrvatske države.
Namjena: 4. razred OŠ;xNLx;Teme:;xNLx;15. Hrvati i nova domovina;xNLx;16. Hrvatska u europskom okruženju;xNLx;17. Kulturnopovijesne znamenitosti RH;xNLx;18. Samostalna Republika Hrvatska;xNLx;Cilj: proširiti znanje istraživanjem multimedijskih sadržaja razvijajući sposobnosti i vještine korištenja ICT tehnologije;xNLx;;xNLx;Upute: ;xNLx;U lijevom i desnom kutu na dnu prozora možete birati opcije dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog pogleda, pretraživanja, izbora kategorija, veličine kartica i vrste prikaza.;xNLx;
0000-01-01 00:00:00
Rođenje Isusa Krista (početak nove ere)
Rođenjem Isusa Krista počinju se brojati godine u našoj tzv. novoj eri. Godine prije Krista broje se unatrag tj. isto od rođenja u prošlost.
0001 BC-01-01 00:00:00
Oštarije
Enter story info here
0050-01-01 00:00:00
Amfiteatar ili Arena u Puli 1.st.
Amfiteatar u Puli ili Pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.
0200-01-01 00:00:00
Rimske provincije 3.-5. st.
Enter story info here
0236-12-22 00:00:00
Imperator Dioklecijan 3./4. stoljeće
Dioklecijan, lat. Gaius Auerlius Valerius Diocletianus (Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (236. ili 237. - 3. prosinca 316.) rodom je iz Dalmacije (Dioclea, blizu Salone - današnjeg Solina).
0300-01-01 00:00:00
Dioklecijanova palača 4.st.
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu. Oko 300. godine podigao ju je rimski car Dioklecijan i u njoj boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.) do smrti (316.). Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre Splita koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine.
0600-01-01 00:00:00
Eufrazijeva bazilika u Poreču 5.st.
Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Izgrađena je u 6. stoljeću na mjestu ranokršćanske crkve, u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I., a nalazi se u biskupskom kompleksu. Godine 1997. UNESCO ju je proglasio Svjetskom kulturnom baštinom. Sustav Eufrazijeve bazilike čine znamenite građevine: Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora, Krstionica i zvonik, Maurov oratorij, kao i obližnji biskupski dvor, za koji je najnovijim istraživanjima utvrđeno da pripada istom bizantskom razdoblju kao i bazilika. U njemu je odnedavna smještena sakralna zbirka Porečko-pulske biskupije. Uz prezentaciju arheoloških ostataka, u prvom redu mozaika datiranih već u 3. st., u kompleksu možemo razgledati vrijedne sakralne spomenike i umjetničke predmete starokršćanskoga, ranobizantskog i srednjovjekovnog razdoblja. Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina, počela se graditi 553. na temeljima ranije trobrodne bazilike. Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom zdanju iz ranokršćanskog perioda stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili potresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. st. ostali su sačuvani i reprezentativan su primjerak ranokršćanskog slikarstva. Prikaz Krista, te likovi mučenika i mučenica, kao i fascinantna kompozicija Bogorodice na prijestolju zadivljuju izradom filigranske finoće. Najstariji pak fragmenti mozika datiraju u 3. st. Blještavi mozaici, kojima su oslikani unutrašnjost i pročelje crkve, idu u red najljepših sačuvanih djela bizantske umjetnosti. Mozaicima su iznad apside predstavljeni apostoli s Isusom, u centralnom dijelu tadašnji biskup Eufrazije s maketom bazilike, anđeli čuvari, Djevica Marija s Isusom u krilu, domaći sveci mučenici, posebice sveti Mauro -- prvi biskup, potom mučenik i zaštitnik grada Poreča i cijele istarske biskupije. Uz sam rub slavoluka poredani su polukružno "medaljoni" s likovima mučenica. Dva glavna mozaična prikazanja predstavljaju Navještenje i Vizitaciju koja predstavlja umjetničku rijetkost jer je Blažena Djevica Marija prikazana trudna u susretu s Elizabetom. Trobrodnu katedralu nose dva reda vitkih mramornih stupova s raskošnim kapitelima.
0626-07-01 00:00:00
Legenda o dolasku Hrvata 7.... st.
Enter story info here
0660-07-01 00:00:00
Pokrštavanje Hrvata 7....st.
početak pokrštavanja Hrvata treba vremenski smjestiti u drugu polovicu 7. stoljeća. Tada nisu pokršteni svi Hrvati nego su pokršteni samo vođe i oni stanovnici, koji su živjeli u okolici Splita i drugih romanskih gradova. Narodne mase su se pokrštavale postupno polazeći prema unutrašnjosti. U Primorskoj Hrvatskoj, kršćanstvo je ojačalo nakon 803., kada su Hrvati došli pod franačko vrhovništvo i time postali podložni metodi širenja kršćanstva, koju je primjenjivao Karlo Veliki.
0785-01-01 00:00:00
Knez Višeslav 8./9.st.
Višeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
0796-01-01 00:00:00
Posavska i Primorska Hrvatska 8./10. st.
Sedam bjelohrvatskih rodova, koje su predvodili braća Klukas, Lobel, Kosjenc, Muhlo i Hrvat te sestre Tuga i Buga, došlo je 626. na poziv bizantskog cara Heraklija u Dalmaciju kako bi ju oslobodilo Avara, koji su tada zajedno sa Slavenima opsjedali Carigrad. Pobijedivši Avare, Hrvati su podložili rimske pokrajine Dalmaciju, Panoniju i Ilirik te osnovali kneževine Primorsku Hrvatsku i Posavsku Hrvatsku.
0799-01-01 00:00:00
Krstionica kneza Višeslava 8.st.
Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, a jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka. Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u Ninu, u baptisteriju.
0800-01-01 00:00:00
Klis Trpimirov grad 9.st.
Klis je u 9. st. bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića, odnosno u tom svojstvu je bio hrvatskim glavnim gradom. Kasnije je pripadao raznim hrvatskim feudalcima.
0800-01-01 00:00:00
Modruš Tržan
Mala i Velika Kapela zajedno sa Plješivicom bile su nekoć zarasle gustom šumom te nazvane jednim imenom – Gvozd, što na staroslavenskom jeziku znači šuma. Taj Gvozd dugo je vremena bio međa staroj Hrvatskoj i Slavoniji (1).
0800-01-05 23:11:54
Crkva sv. Donata 9.st.
Crkva Sv. Donata (izvorno Sv. Trojstva) najvrijedniji je spomenik predromaničkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka (9. stoljeće) u Hrvatskoj i simbol grada Zadra, a zbog osebujnog oblika jedna od najznačajnijih takve vrste u Europi.
0819-01-01 00:00:00
Nastanak države Hrvata 9./10. st.
0845-01-01 00:00:00
Hrvatske kneževine (Trpimir / Domagoj)
Druga epizoda započinje prvim vrhuncem hrvatske države - vremenom velikoga vladara, kneza Trpimira. Vidjet ćemo njegovu bitku s Bizantom, u kojoj je pobijedio vojsku moćnoga Carstva, te saznati i o njegovim drugim pobjedama, poput one protiv Bugara. Upoznat ćemo Trpimira i kao velikoga mecenu Crkve i kulture uopće, a o njemu je pisao i tadašnji filozof i disident Gottschalk, koji je neko vrijeme proveo na Trpimirovu dvoru. Trpimir je prvi vladar koji se naziva "dux Chroatorum" - knez Hrvata. Nadalje, upoznat ćemo i kneza Domagoja, kojega su Mlečani nazvali "najgorim knezom Slavena". Ovaj svojeglavi i agresivni hrvatski knez ratovao je na sve strane, pa je tako sudjelovao i u opsadi talijanskoga Barija, kojega su tada u rukama držali Arapi - gledatelji će moći uživati u spektakularnim scenama opsade. Osim toga, jedan od naših sedam seljaka, Ljutiša, u ovoj će epizodi pasti u dužničko ropstvo, a njegovi će ga prijatelji spasiti od ropskoga rada.
0845-01-01 00:00:00
Knez Trpimir 9.st.
Enter story info here
0879-01-01 00:00:00
Hrvatske kneževine (Branimir)
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića. Treća epizoda započinje ubojstvom kneza Zdeslava, Trpimirova sina, koji je vladao samo nekoliko mjeseci. Kneževsku stolicu zadobiva Branimir, jedan od najvažnijih vladara ovoga doba. Vidjet ćemo prvi kulturni procvat Hrvatske - Branimir nam je ostavio čak pet kamenih natpisa sa svojim imenom, što je iznimno velik broj, kojim se gotovo nijedan europski vladar toga doba ne može podičiti. U Branimirovo vrijeme u Hrvatskoj se grade mnoge crkve, neke od njih i vrlo monumentalnih dimenzija. Osim toga Branimir vodi uspješnu vanjsku politiku - papa Ivan VIII. šalje mu pismo u kojemu blagoslivlja kneza i njegov narod, što je jedan od najvažnijih dokumenata u hrvatskoj povijesti. U istoj epizodi upoznat ćemo i kneza Muncimira, koji je također vodio vrlo energičnu vanjsku politiku, pa se tako upleo čak i u previranja u susjednoj Srbiji, te je na svoj dvor primio prognane srpske prvake. Naša sedmorica u ovoj će epizodi kušati grah, relativno novu namirnicu koja je u Europu prodrla tek u 10. stoljeću te je, čini se, utjecala čak i na arhitekturu tog vremena. Kroz dogodovštine naše sedmorke upoznat ćemo i srednjovjekovno alkoholiziranje, ali i sklonost nasilju, koje je bilo uobičajen dio tadašnje političke i narodne kulture - naši će se junaci dvaput međusobno potući.
0879-01-01 00:00:00
Knez Branimir 9.st.
Knez Branimir dodatno je ojačao Primorsku Hrvatsku i postigao samostalnost, kako u odnosu na Bizant, tako i u odnosu na Mlečane i već oslabjele Franke. S njime Hrvatska konačno određuje svoju budućnost u krugu zapadnih zemalja, a odlukom pape Ivana VIII. prihvaćena je i kao samostalna zemlja kršćanskoga zapada. Tu je odluku papa donio na Uzašašće, 21. svibnja 879., a potvrdio u pismu od 7. lipnja. Branimir je tako priznat zakonitim vladarom, a Hrvatska zakonitom državom.
0880-01-01 00:00:00
Knin - kraljevski grad
U povijesti se, ime Knin prvi put spominje u 10. stoljeću od strane bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta,
0910-01-01 00:00:00
Kralj Tomislav 10.st.
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925., a vladao je bar do 928. O njemu se pouzdano zna dosta malo, u usporedbi s nekim drugim ranijim i kasnijim hrvatskim vladarima. Iz vladarske je kuće Trpimirovića.
0910-01-01 00:00:00
Nastanak Kraljevine 10.st.
U 4. epizodi upoznat ćemo možda najveću današnju nacionalnu ikonu iz onoga doba - kralja Tomislava. Vidjet ćemo njegovu bitku protiv Bugara, u kojoj ih je do nogu potukao, te njegovu uspješnu politiku prema bizantskim dalmatinskim gradovima. Kralj Tomislav je, čini se, bio prvi hrvatski vladar koji je na neki način upravljao dalmatinskim gradovima. Vidjet ćemo splitske crkvene sabore 925. i 928. godine, na kojima je, osim Tomislava, sudjelovao i ninski biskup Grgur.
1058-01-01 00:00:00
Kralj Petar Krešimir IV. 11.st.
Sin kralja Stjepana I. Vladao od o. 1055. ili 1058. do 1074. Za njegova vladanja dolazi do jačanja položaja župana (nosioca vlasti u županijama) i drugih velikaša. Poticao je razvoj priobalnih gradova Nina, Biograda i Šibenika (koji nazivaju Krešimirov grad).
1074-01-01 00:00:00
Kralj Zvonimir 11.st.
Zvonimir je bio u mirnim odnosima sa gotovo svim susjedima, s Mađarima je imao i rodbinske odnose, jer je njegova žena Jelena Lijepa bila sestra kralja Ladislava (to će poslije njegove smrti imati veliku važnost). Stolovao je u Kninu, pokraj kojega je u mjestu Biskupiji za hrvatskog biskupa sagradio stolnu crkvu.
1093-01-01 00:00:00
Petar Snačić 11.st.
Poslije smrti kralja Stjepana II., posljednjeg izdanka dinastije Trpimirovića, jedan dio plemstva i naroda izabrao je oko 1093. godine, Petra za novog hrvatskog kralja, usprotivivši se time tendenciji jednog dijela hrvatskog plemstva koje je htjelo prihvatiti za vladara člana ugarske dinastije Arpadovića.
1100-01-01 00:00:00
Pojava grbova 12./13.
naslov filma: Povijest hrvatskog državnog grba scenarij: Jelena Borošak-Marijanović režija: Jelena Rajković trajanje: 17 minuta proizvodnja: Filmoteka 16, Zagreb
1100-01-01 00:00:00
Pojava zastava 12.st.
naslov filma: Povijest hrvatske zastave i himne scenarij: Jelena Borošak-Marijanović režija: Jelena Rajković trajanje: 13 minuta proizvodnja: Filmoteka 16, Zagreb
1431-01-01 00:00:00
Katedrala sv.Jakova u Šibeniku 15./16 st.
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
1491-10-16 00:00:00
Petar Kružić 15.st.
Petar Kružić (16. listopada 1491. - okolica Klisa, 12. ožujka 1537.), hrvatski vojskovođa i kapetan Klisa. Oko 1513. službovao u Klisu i postao kapetan 1920. godine, a od 1522. kapetan Senja. Pobjedio Turke 1524. kraj Klisa i opet 1525. kraj Senja, a 1532. godine oslobađa Solin turske vlasti. Jedan od najvažnijih hrvatskih ratnika u protuturskim ratovima. Poginuo prilikom turskog osvajanja Klisa.
1491-10-16 00:00:00
Matija Korvin 15. st.
Matija Korvin (Kolozsvár, 23. veljače 1443. - Beč, 6. travnja 1490.), ugarsko-hrvatski kralj (1458. - 1490.), protukralj Češke (1469. - 1490.)
1495-01-01 00:00:00
Ogulin 15./ 16. st.
Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja.
1508-01-01 00:00:00
Nikola Šubić Zrinski 16.st.
Grof Nikola IV. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós) (Zrin, oko 1508. - Siget (Mađarska) 7. rujna 1566.), hrvatski državnik i vojskovođa, jedan od najslavnijih velikana hrvatske i mađarske povijesti, član velikaške obitelji Zrinski .
1519-12-12 00:00:00
Predziđe kršćanstva 16.st.
1526-01-01 00:00:00
Hrvatske zemlje pod osmanskim carstvom
1643-03-04 00:00:00
Fran Krsto Frankapan 17.st.
Fran Krsto Frankopan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. - Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
1830-10-23 00:00:00
Ljudevit Gaj
Hrvatski narodni preporod
1843-10-23 00:00:00
Borba za hrvatski jezik
Ivan Kukuljević Sakcinski održao prvi govor na hrvatskome jeziku u saboru - 23. listopad
1848-01-01 00:00:00
Nastanak hrvatske zastave 19.st.
Enter story info here
1848-01-01 00:00:00
Ante Starčević
Enter story info here
1848-03-23 00:00:00
Ban Josip Jelačić
Hrvatski ban Josip Jelačić jedna je od najznačajnijih ličnosti hrvatske povijesti. Barun Josip Jelačić imenovan je carskim dekretom 23. ožujka 1848. hrvatskim banom i generalom. Istovremeno ga je kao pristašu ilirizma i Narodna skupština izabrala za bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
1918-11-24 23:11:54
Država SHS